Klavir je instrument sa tipkama koji proizvodi ton udarom batića, koji je povezan sa tipkom, u žicu. Opseg mu je od subkontra A do C5. Zbog svojih velikih tehničkih i muzičkih mogućnosti je jedan od instrumenata sa vrlo bogatom muzičkom literaturom.
Klavirska klavijatura ima 88 tipki - po jednu za svaki ton. Notacija se vrši u dva ključa. U violinskom ključu se zapisuje ono što svira desna ruka, a u bas ključu se notira ono što svira lijeva.
Harmonika je veoma široko rasprostranjen instrument koji se upotrebljava klasičnoj, zabavnoj i narodnoj muzici. Veličina i zvučna različitost harmonike zavisi od broja tipki na klavijaturi, boji pojedinih registara i broju basova.
Za harmoniku postoji danas poprilično velika muzička literatura, obogaćena i mnogobrojnim obradama popularnih djela poznatih kompozitora, kao i kompozicije pisane originalno za taj instrument. Njezin ton nastaje uduvavanjem zraka iz mijeha u kućište (kabinu) s metalnim jezičcima.
Gitara je žičani instrument sa 6 žica. Zvuk se proizvodi okidanjem žica desnom rukom dok se lijevom vrši pritisak na žice na vratu gitare čime se dobijaju različiti tonovi.
Klasična gitara (6 žica) - isto poznata kao Španska gitara. Prve tri žice su od najlona, dok tri zadnje su od metala (bronza, čelik itd). Dijelovi gitare su: čivija, glava, gornja i donja kobilica, vrat, prag, žice i rezonantna kutija.
Violina je gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi “vitula”. Osoba koja svira violinu zove se violinist ili violinistica.
Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. vijeku. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik modernoj, izgradio je 1555. Andrea Amati.
Violončelo je gudački instrument, nastao u 16. vijeku. Građen je slično violini, ali je mnogo veći od violine i viole. Pri sviranju muzičari ga drže među koljenima. Na kraju trupa ima šiljasti klin (nogu) kojim ga svirač oslanja o pod. Note za violončelo najčešće se pišu u F-ključu (bas ključu).
Tehnika sviranja na violončelu slična je kao i na violini. Ton se proizvodi prevlačenjem struna gudalom ili "trzanjem" žica prstima.
Klarinet je drveni duvački instrument sa јednostrukim јezičkom od trske. Napravljen je u obliku cilindrične cijevi koja se sastavlja od više dijelova. Početni dio mu јe usnik, kljunastog oblika, koji je sa jedne strane zaobljen a sa druge ravan. Na ravnu stranu preko ulaznog otvora cijevi naliježe јezičak. Cijev ima četiri dijela, koјi se uvlače јedan u drugi, a završni јe ljevkast i po rubu obuhvaćen metalnim prstenom. Na cijevi se nalazi veliki broј rupica, od kojih se jedan dio pokriva jagodicama prstiju, a ostali poklopcima (klapnama) koje se pokreću sistemom poluga.
Saksofon je muzički instrument izrađen od metala, ali se uvrštava među drvene duvačke instrumente zbog svoje mehanike i originatora tj. faktora koji proizvodi ton (jednostrukog jezička koji je sličan klarinetovom). Sastoji se od jezička, usnika, lulice i samog tijela instrumenta.
Flauta je muzički instrument koji spada u porodicu drvenih puhačkih instrumenata. Sastoji se od tri dijela, koji se na spojevima uvlače (uklapaju) jedan u drugi i time se kontroliše štimanje. Čitav instrument je dugačak oko 67 centimetara.
Ulaz za zrak postavljen je sa strane i okružen je pljosnatom usnom, koja je oblikovana tako da na nju naliježe donja usna svirača. Glavni mehanizam nalazi se na srednjem dijelu koji služi za otvaranje i zatvaranje rupica. To je i najvažniji dio instrumenta jer se na njemu nalazi i najveći broj rupica, koje proizvode tonski zvuk. Na završnom dijelu koji je otvoren nalaze se dvije do tri rupice.
Pjevanje je naziv za poseban način upotrebe ljudskoga glasa u muzici: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama. Gotovo svako ko može govoriti može i pjevati, jer pjevanje je u mnogim aspektima samo jedan oblik kontinuirana govora.
U pjevanju je vrlo važna tehnika disanja. Pjevači svoj glas i tijelo moraju vježbati jer glas, zapravo, proizvodi sićušan organ s mišićima. Vokalnu muziku pjevači mogu izvoditi solo (bez pratnje) ili uz pratnju instrumentalista. Pjeva se često i u velikim vokalnim sastavima i horovima.
Balet je muzičko-scensko plesno djelo sa dramskim sadržajem. Kao i ostali plesovi, balet može biti grupni nastup ili solo izvedba. Postoje baleti s radnjom ili bez nje.
Balet je jedna od najstarijih plesnih tehnika koja je temelj svim ostalim plesnim stilovima. Baletna tehnika ne poznaje upotrebu sile i naglih pokreta. Svi pokreti moraju biti kontrolisani i ne smiju se izvoditi sa zgrčenim mišićima. Elementi koji se uvježbavaju su veliki i mali čučnjevi, istezanje i dizanje nogu, rad stopala, različiti nagibi i rotacije tijela, različite vrste okreta i skokova i drugi elementi.
